SELJACKO GOSPODARSTVO, UDRUGE I ZADRUGE

 

Seljacko gospodarstvo poduzetnickog tipa nezamjenjiv je temelj razvitka hrvatske poljoprivrede. Seljacka gospodarstva, medutim, ne mogu ostati izolirani gospodarski subjekti. Zato se ona svugdje u razvijenom svijetu, a to mora vrijediti i za Hrvatsku, udružuju u dva tipa svojih asocijacija. Kada žele unaprijediti proizvodnju na gospodarstvu, seljaci se udružuju u zadruge. One su poslovne tvrtke. Kada žele ostvariti svoje šire interese, osnivaju interesne, profesionalne i sindikalne udruge koje nisu gospodarski subjekti. To je sada jasnije, jer je donešen i Zakon o udrugama, koji je stupio na snagu u srpnju 1997. Dakle, nema suprotstavljanja izmedu zadruge i udruge jer i jedna i druga su neposredni oblik organiziranja seljaka. Zadruga je udruženje ali i pravno-gospodarski subjekt dok je udruga samo udruženje i ne može se baviti poslovanjem. Hrvatski zadružni savez prvi je inicirao osnivanje udruga još 1990. godine. 

          Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u doradu, preradu, hladnjace, trgovacku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi svako seljacko gospodarstvo ponaosob. To je osnovni razlog da se grade zadružne vinarije, uljare, mljekare, hladnjace.

          Zadruga  kao oblik udruživanja nudi najvecu stabilnost i sigurnost proizvodacu. Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog proizvodaca. To ce se najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvodaca organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem poluporoizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednacile bi se cijene tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povecao bi se uz cijenu i obrt kapitala koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju prakticno uništava.

          Hrvatski zadružni savez vidi buducnost zadruga u ostvarenju više faze u  proizvodnom ciklusu. Savjetuje i potice udruživanje proizvodaca - fizickih osoba, istog proizvodnog usmjerenja u preradivacke zadruge, gdje bi se optimalno iskoristio kapacitt prerade i terminski uskladio cesto vrlo dug ciklus primarne proizvodnje.

          Zadruge takoder ne mogu biti ucinkovite na tržištu ukoliko nemaju razvijenu trgovacku mrežu, skladišta, hladnjace i veletržnice. Kao što seljak ne može sam poslovno uspješno funkcionirati, isto tako ne može ni zadruga. I zadruge se zato moraju udruživati, okrupnjavati i stvarati snažnije poslovne sustave na tržištu, sve do zadružnih aukcija i burzi.

          Stoga bi bilo nužno da projekt 5 buducih veletržnica u Hrvatskoj koje ce se graditi u skoroj buducnosti budu realizirane na modelu zadružnog udruživanja, a to znaci da  vlasnici i korisnici tih institucija budu izravni proizvodaci.

          Nije pitanje u tome da li se seljaci i drugi mali poduzetnici hoce udružiti u zadruge. Oni bez toga ne mogu uspješno poslovati. Pitanje je samo da li ce vladine institucije poticati te pronalaziti povoljnije izvore financiranja u izgradnji zadružne infrastrukture. O tome najviše ovisi sigurnost i plasman seljackih proizvoda, njegov dohodak, te razvitak poljoprivrede i seoskog gospodarstva u cjelini.  

povratak

 

Pošaljite e-mail na adresu webmaster@pcart.hr za pitanja ili komentare o ovoj WEB stranici.
Copyright © 1998-2015 Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Amruševa 8
hpzs@inet.hr / Posljednja promjena: 18.02.2015 /