23. ožujka 2016. godine održana je 6. sjednica Skupštine – Izborna Skupština Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.

ODLUKA

Usvaja se Izvješće o radu Saveza za mandatno razdoblje 2012. – 2016. godine.

Ad.6. Davanje razrješnice tijelima Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza zbog    isteka mandata;

Upravitelj Božo Volić, iznosi da glede čl. 276 Zakona o trgovačkim društvima na Izbornoj Skupštini treba donijeti razrješnicu tijelima Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza te se donosi

ODLUKA

Skupština Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza daje razrješnicu Nadzornom odboru, upravitelju i predsjedniku Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, odobrava način na koji je vođen rad Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza u proteklom mandatnom razdoblju.

Ad.7. Izbor tijela saveza

Branko Putarek u svojstvu izvjestioca Nadzornog odbora predlaže kandidate za tijela Saveza:

  • Za predsjednika Skupštine Saveza predlaže se Branko Krnjak, te se donosi

ODLUKA

Branko Krnjak jednoglasno izabran za predsjednika Skupštine Saveza na rok od četiri godine.
Odluka stupa na snagu 28. ožujka 2016. god. i traje do 28. ožujka 2020. godine.

  • Za potpredsjednika Saveza predlaže se Darko Smolić, te se donosi

ODLUKA

Darko Smolić jednoglasno izabran za potpredsjednika Skupštine Saveza na rok od četiri godine.
Odluka stupa na snagu 28. ožujka 2016. god. i traje do 28. ožujka 2020. god.

  • Izbor članova Nadzornog odbora kojima mandat ističe 27. ožujka 2016. god.

ODLUKA

Za Nadzorni odbor jednoglasno izabrani Branko Putarek – predsjednik Nadzornog odbora, Marko Bačić – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, Tomo Haramija – član Nadzornog odbora, Anto Marušić – član Nadzornog odbora, Zdenko Bistrović – član Nadzornog odbora.
Odluka stupa na snagu 28. ožujka 2016. god. 
Mandat članovima Nadzornog odbora traje četiri godine, od 28. ožujka 2016.god. do 28. ožujka 2020. god.

  • Izbor upravitelja kojem mandat ističe 27. ožujka 2016. god.

ODLUKA

Božo Volić jednoglasno izabran za upravitelja Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.
Odluka stupa na snagu 28. ožujka 2016. god.
Mandat upravitelja traje četiri godine i traje od 28. ožujka 2016. god.-28. ožujka 2020. god.

  • Izbor članova Izvršnog odbora Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza

Nakon iznesenog prijedloga za članove Izvršnog odbora Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, Darko Smolić postavlja pitanje zašto u Izborni odbor nije predložen predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, Lordan Ljubenkov.
Adam Rendulić navodi da prema Zakonu svaki zadružni savez je samostalna pravna osoba i da bi u tom slučaju u radnim tijelima trebalo poštovati princip reciprociteta, što znači da bi u tom slučaju upravitelj Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza trebao biti član Zadružnog saveza Dalmacije.

Nakon kraće rasprave donosi se

ODLUKA

U Izvršni odbor Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza izabrani su slijedeći članovi:

ODLUKA
o izboru članova Izvršnog odbora
Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza 2016.-2020. god.

  Branko Krnjak

Poljoprivredna zadruga Čakovec, Čakovec

  Branko Putarek

Poljoprivredna zadruga Ivanec, Ivanec

  Darko Smolić

Poljoprivredna zadruga „Pirovčanka“, Pirovac

  Tomo Haramija

Poljoprivredna zadruga Plešivica, Plešivica

  Marko Bačić

Poljoprivredna zadruga „Napredak“, Županja

  Zdenko Bistrović

Poljoprivredna zadruga Lovas, Lovas

  Vlado Kranjčec

Poljoprivredna zadruga Krapina, Krapina

  Vladimir Levak

Poljoprivredna zadruga Jalžabet, Jalžabet

  Anto Marušić

Poljoprivredna Velika Pisanica, V. Pisanica

  Josip Rastija

Agroekonomija d.o.o., Sopjanska greda

  Andrija Carić

Poljoprivredna zadruga Svirče, Vrbanj, otok Hvar

  Mato Stojanović

Poljoprivredna zadruga Ornice, Županja

  Anton Matijašević

Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Zagreb

  Upravitelj

Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Zagreb

  Upravitelj

Zadružni savez Dalmacije

Lordan Ljubenkov naknadno je izabran za člana Izvršnog odbora, a Božo Volić istodobno predložen za člana radnog tijela Zadružnog saveza Dalmacije.
Odluka stupa na snagu 28. ožujka 2016. god. i traje do 28. ožujka 2020. god.

Nakon izvršenih izbora, Branko Krnjak zahvaljuje se Skupštini na izboru za predsjednika Skupštine i apelira na dobru i kvalitetnu suradnju.

Ad.8. Donošenje:
a) programa rada za 2016.-2020. godinu,
b) financijskog plana za 2016. godinu;

Božo Volić iznosi bitne elemente plana rada za mandatno razdoblje 2016.-2020. godina i financijski plan za 2016. godinu

STANJE U ZADRUGARSTVU I PROGRAM RADA
HRVATSKOG POLJOPRIVREDNOG ZADRUŽNOG SAVEZA
ZA 2016.-2020. GODINU

Temelj agrarne politike u RH treba osigurati kompetitivnost EU agrarnog sektora u smislu ekonomske uloge poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga kao proizvođača hrane.

Moramo znati da agrarna politika nije zainteresirana samo za poljoprivrednike. Ona mora odgovoriti na interese svakog građanina kroz kompetitivnost poljoprivrede koja može osigurati pristup sigurnom i stabilnom snabdijevanju hrane, dobre kvalitete. Građani Hrvatske i Europe također očekuju i inzistiraju da je hrana proizvedena na način da se očuva okoliš, životni prostor i priroda.

Svi ti uvjeti ne mogu biti zadovoljeni samo tržištem, trebamo snažnu agrarnu politiku sa regulacijom tržišta i drugim instrumentima koji će ostvariti ravnotežu u lancu hrane i ultimativno osigurati sigurnost hrane i stabilnost opskrbe, održivu proizvodnju, zaposlenost i ekonomsku samodostatnost ruralnog prostora.

Direktna plaćanja koja EU poljoprivrednici primaju za javno dobro, predstavljaju prosječno oko dvije trećine prihoda. Stoga će opća agrarna politika i smisao budžeta biti sve važniji u budućnosti.

Ako će poljoprivreda preuzeti punu ulogu u izazovima koji će se događati u EU slijedećih godina, glavni pravci opće poljoprivredne politike se trebaju fokusirati na:

  1. potporu tržištu,
  2. dohodovna potpora i
  3. ruralni razvoj

Potpora tržištu i dohodovna potpora financiraju se isključivo iz proračuna EU, a ruralni razvoj temelji se na višegodišnjem programiranju, a sufinanciraju je države članice.

Poljoprivreda je glavna gospodarska djelatnost u većini ruralnih područja. Postoje, međutim, brojni poljoprivrednici koji obavljaju dodatne djelatnosti poput prerade hrane i pružanja turističkih usluga. Takvu diversifikaciju ruralnog gospodarstva EU potiče i podržava svojim programima ruralnog razvoja i time sprječava depopulaciju ruralnih sredina.

Hrvatski program ruralnog razvoja temelji se na Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju.

Taj dokument ima tri dugoročna strateška cilja:

  • povećanje konkurentnosti poljoprivrednog i prerađivačkog sektora,
  • održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama,
  • uravnotežen razvoj ruralnih područja.

Najvažnije potrebe identificirane u programu su:

  • povezivanje poljoprivrednih proizvođača (organizirati i udružiti) – putem zadruga
  • nužnost povećanja dodane vrijednosti proizvoda,
  • povećanje konkurentnosti i produktivnosti u sektoru poljoprivrede i prerade,
  • uključivanje mladih u sektor poljoprivrede.

Na žalost, u tom Programu poljoprivredne zadruge su vrlo malo zastupljene i nedovoljno predviđene kao nositelji mjera usprkos činjenici što se kao jedna od najvažnijih potreba u Programu ističe povezivanje i udruživanje poljoprivrednika, tako da je, na primjer, predviđeno osnivanje proizvođačkih grupa i financiranje svih troškova osnivanja, uređenja prostora, administrativnih troškova i sl., za što se planira potpora od 100.000 eura godišnje.

Zar ne može poljoprivredna zadruga funkcionirati kao proizvođačka grupa?

Zadrugarstvo u Hrvatskoj proživljava jednu od najtežih kriza u svojoj 150 godina dugoj tradiciji. Neki od zadružnih oblika djelovanja su potpuno nestali, kao na primjer štedno-kreditno zadrugarstvo (ukinuto zakonom prije nekoliko godina), a neke kao radničke, stambene, socijalne i potrošačke zadruge gotovo i ne postoje. Pod utjecajem savjetnika iz svijeta, promijenjen je dobar Zakon o zadrugama od 1995. i 2002. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona koji je imao za posljedicu pravnu nesigurnost i normativnu nejasnoću te organizacijski nered u zadrugama i zadružnim savezima kao njihovim dobrovoljnim poslovnim udruženjima.

Godine 2011. donesen je novi Zakon o zadrugama koji je unio još veći nered, a kako je u dijelovima bio neprovediv, donesen je u jesen 2013. Zakon o izmjenama i dopunama toga Zakona, koji propisuje što se mora učiniti u slijedećih godinu dana, odnosno kako izabrati i konstituirati tijela Hrvatskog saveza zadruga.
Zakon je ponovno mijenjan 2014. godine kojim je osnovan Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo kao javna ustanova umjesto dotadašnjeg Hrvatskog saveza zadruga.

Pravna nesigurnost, nejasnoća propisa i mnogi drugi faktori, a na prvom mjestu izdašna potpora za osnivanje zadruga, imala je za posljedicu da smo u RH 31.12. 2011. imali 2.060 zadruga, a godinu dana kasnije 1.069.

Poljoprivrednih zadruga 31.12.2011. bilo je 887, a 31.12.2012. 429 zadruga. Prihodi tih zadruga u 2011. bili su nešto veći od 1,29 milijarde kuna, a godinu kasnije (2012.) upola manje zadruga – njih 429 – imalo je prihod veći od jedne milijarde kuna. Podaci su neobični, zanimljivi i dozvoljavaju različite zaključke.

Ima se dojam da je učinjeno sve da se obezvrijedi rad poljoprivrednih zadruga, odnosno da ih se predstavi kao gospodarske subjekte drugog reda. U tome se značajno uspjelo, a poljoprivrednici, tj. OPG su prepušteni na milost i nemilost vlasnika mljekara, silosa, hladnjača, klaonica i trgovačkih lanaca.

PROGRAM RADA ZA 2016.-2020. god.
HRVATSKI POLJOPRIVREDNI ZADRUŽNI SAVEZ PREDLAŽE
SLIJEDEĆE MJERE:

  • Izraditi i po hitnom postupku donijeti novu izmjenu Zakona o poljoprivrednim zadrugama, koji će stimulirati udruživanje i povezivanje poljoprivrednika, a poljoprivrednim zadrugama otvoriti prostor da budu nositelji ruralnog razvoja u sklopu provedbe ZPP-a. Poljoprivredna zadruga mora biti u zakonu definirana s vrlo jasnim položajem koja imaju trgovačka društva i isto tako transparentnim vlasničkim odnosima.

Socijalnu funkciju trebaju obavljati drugi tipovi zadruga.

  • Poljoprivredno zadrugarstvo, kao gospodarska djelatnost, mora organizacijski biti čvršće povezano s Upravom ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede.
  • U Programu ruralnog razvoja 2014.-2020. poljoprivredno zadrugarstvo treba biti značajnije zastupljeno, a poljoprivrednim zadrugama dati veću ulogu i zadaće na obnovi sela i ruralnom razvoju. Ulogu proizvođačkih grupa predviđenih Programom ruralnog razvoja trebaju preuzeti poljoprivredne zadruge.
  • Da bi poljoprivrednici mogli ostvariti veći dio udjela na tržištu nužno je biti udružen u zadruge da bi se mogao osnažiti njihov položaj u lancu hrane. Zadruge su u tom smislu poduzetnički pokretač koji potiče članove da zajednički financiraju menadžment i marketinšku strategiju. Poljoprivredne zadruge odgovaraju na rastuću koncentraciju trgovine i cijena inputa. Lanac hrane je karakteriziran uglavnom porastom trgovačkih lanaca. Ovi učinci se mogu ublažiti samo horizontalnim povezivanjem proizvođača i formiranjem novih brandova.
  • Temelj agrarne politike u RH treba osigurati kompetitivnost EU agrarnog sektora u smislu ekonomske uloge poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga kao proizvođača hrane.
  • Zadruga treba postati gospodarski centar sela i općine kojom upravljaju zadrugari i zaposleni radnici.
  • Hrvatskim zakonima omogućiti poljoprivrednim zadrugama da se razvijaju u korist svojih zadrugara i osim primarne poljoprivrede razvijaju i  preradbenu industriju na bazi svojih sirovina, a sve u korist povećanog dohotka i zaposlenosti na području gdje zadruge djeluju.
  • Reafirmaciju poljoprivrednog zadrugarstva ostvariti kvalitetnom i trajnom suradnjom s nadležnim ministarstvima i tijelima lokalne i regionalne samouprave.
  • Zadružne saveze učiniti punim poslovnim servisom za zadruge.
  • Osigurati zadrugama lakši i odgovarajući pristup prema fondovima EU.
  • Organizirati stručna savjetovanja radi trajne edukacije zadruga  zadrugara, te stručna studijska putovanja kao osobit oblik edukacije.
  • Hrvatski poljoprivredni zadružni savez sa sebi sličnim poslovnim i strukovnim udruženjima – trebao bi nametnuti državnim institucijama kao Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu poduzetništva i obrta, a preko njih dići na razinu Vlade RH i Sabora, temu i pitanje: Poljoprivreda, selo, zadruga  - zbog puno bitnih razloga održivosti sela i sitnog posjednika zemlje - seljaka. To pitanje nije samo briga o selu, nego je to pitanje gospodarsko, socijalno, kulturološko, strateško, dakle bitno političko pitanje. Sva ova pitanja proizlaze iz današnje situacije na selu, gdje već godinama selo i sitni seljak odumire. Mali posjednik zemlje danas se ne može snaći bez pomoći u današnjoj ekonomiji velikog kapitala, nije se organizirao, a malo mu se u tome pomaže. Povezivanje sitnog seljaka u interesne poslovne grupe, bolje rečeno zadruge, koje su primjer opstanka sitnog zemljišnog posjednika u razvijenim ekonomijama EU i svijeta održale su selo i malog proizvođača. Mi kao HPZS morali bi uz podršku državnih institucija značajno utjecati na izmjene tih negativnih trendova prema selu i sitnom zemljoposjedniku. Dakako da bi trebalo detaljnije razraditi pristup, način i mjere nametanja državnoj politici da se održi i sačuva selo, kao i većinski životni prostor stanovništva RH kao što je to i u EU gdje smo i mi od 1. srpnja 2013.

Zato se nova poljoprivredna politika mora usmjeriti na ključne dijelove sustava, kako bi se zadruge mogle tržišno orijentirati i čim prije samoorganizirati. Treba im prvo, jeftin kapital, drugo, dostupnost obradive zemlje i treće, stabilno tržište.

  • Hrvatsku poštansku banku trebalo bi preobraziti u agrarnu i postupno je pretvoriti u središnju banku kreditno-štednih zadruga i udruga. Bio bi to radikalan potez s ciljem mobiliziranja jeftinog kapitala i subvencioniranja kamatne stope, tako da seljak ne mora plaćati kamatu višu od prosjeka u konkurentskim zemljama.
  • Državnu zemlju treba čim prije aktivirati, staviti na raspolaganje, a dijelove prodati. Stvoriti tim novcem Razvojni fond sela iz koga se mogu financirati razni infrastrukturni projekti, programi dodatnog školovanja i prakse, pomoć mladim i starim poljoprivrednicima. Neobrađena zemlja u privatnom vlasništvu mora se hitno uključiti u proizvodnju – paketom pravnih i poreznih mjera i naknada.
  • Velika neizvjesnost oko cijena i ostalih uvjeta prodaje pretvara seljaka u igrača na sreću, jer ne zna što će dobiti za svoj trud  ni kad se sije, ni kad žanje, odnosno kad počinje uzgajati životinje. Država je ta koja treba korigirati pravila igre u tržišnom lancu, tako da rizici budu ravnomjernije razdijeljeni. Cijene se mogu stabilizirati dugoročnijim otkupnim ugovorima, olakšicama za gradnju spremišta, korištenjem kriznih zaliha, intervencijama u uvozu, pravilima otkupnih djelatnosti, itd.

Rast poljoprivredne proizvodnje na osnovici obiteljskih gospodarstava, jedna je od ključnih zadaća hrvatske ekonomije. Nacija se mora prehraniti vlastitim resursima, jer na neto uvozu sada svake godine gubimo 3% mogućeg rasta BDP-a.

FINANCIJSKI PLAN ZA 2016. GODINU
Ostvareno Ostvareno Plan za Indeks
2014. 2.015 2016. 14.=100
3 PRIHODI 1.359.869 1.198.150 980.100 81,8
311 Prihodi iz proračuna - Hrvatski savez zadruga 5.614 5.000 10.000 200,0
321 Doprinosi i članarine 36.192 41.000 30.000 73,2
331 Prihodi po posebnim propisima 0 28.000 10.000 35,7
341 Ostali prihodi (od kamata i sl.) 78 50 100 200,0
342 Prihodi od zakupa 1.196.099 1.064.000 900.000 84,6
355 Prihodi od donacija 112.500 46.000 0,0
361 Prihodi od naknada šteta 1.225 3.100 10.000 322,6
363 Ostali nespomenuti prihodi 8.161 11.000 20.000 181,8
Ostvareno Ostvareno Plan za Indeks
2014. 2015. 2016. 12.=100
4 RASHODI 1.318.479 1.050.800 948.000 90,2
411 Plaće za zaposlene 541.625 471.700 500.000 106,0
4121 Ostali rashodi za zaposlene (dopunsko, regres, uskrsnica, božićnica) 63.682 7.100 10.000 140,8
413 Doprinosi na plaće 89.709 81.100 85.000 104,8
421 Naknade troškova zaposlenima (dnevnice, troškovi prijevoza) 22.129 23.900 30.000 125,5
422 Naknade troškova članovima u predstavnička tijela 183.912 149.800 20.000 13,4
4251 Usluge telefona, pošte, internet, mobiteli, VIP bonovi 14.339 19.900 20.000 100,5
4252 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 12.928 2.300 20.000 869,6
4254 Komunalne usluge, usluge obrtnika 24.233 30.100 30.000 99,7
4257 Intelektualne i osobne usluge (programi i edukacija u razvoju zadrugarstva) 0 0 0 0,0
4258 Računalne usluge (programeri, informatičari) 3.300 2.000 2.000 100,0
4259 Ostale usluge 146.100 61.000 60.000 98,4
4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 6.208 2.400 5.000 208,3
4263 Energija 99.435 109.700 90.000 82,0
4291 Premije osiguranja imovine i osoba 4.834 5.500 6.000 109,1
4292 Reprezentacija 1.830 1.900 5.000 263,2
4295 Ostali nespomenuti rashodi 22.507 10.700 10.000 93,5
4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa, kamate 1.911 1.700 5.000 294,1
43 Rashodi amortizacije - 10% obračunate amortizacije 14.236 15.000 20.000 133,3
46 Ostali nespomenuti rashodi 65.561 55.000 30.000 54,5

 
ODLUKA

  • Usvaja se program rada Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza za mandatno razdoblje 2016.-2020. god.
  • Usvaja se financijski plan za 2016. god.

Ad. 9. Imenovanje potpisnika financijske dokumentacije.

Na prijedlog upravitelja Bože Volića, donosi se

ODLUKA

Uz zakonskog zastupnika – upravitelja, Davorin Papeš imenuje se za potpisnika financijske dokumentacije.
Odluka stupa na snagu 24. ožujka 2016. god.

Ad. 10. Donošenje prijedloga Odluke o plaćanju doprinosa Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu u 2016. godini;

Na prijedlog upravitelja donosi se
ODLUKA

o plaćanju doprinosa Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu u 2016. godini.

O D L U K A
o plaćanju doprinosa Hrvatskom poljoprivrednom
zadružnom savezu u 2016 . godini

I.
Utvrđuje se  privremena stopa članskog doprinosa za 2016. godinu u visini od 200,00 kn  za članice Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza - poljoprivredne zadruge i drugi gospodarski subjekti učlanjeni u Savez.
II.
Mjesečnu akontaciju doprinosa uplaćuju članice Saveza iz točke I. ove odluke na žiro-račun (IBAN) Saveza broj: HR 55 2390 0011 1003 64650 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb na dan uplate poreza i doprinosa iz plaća.
III.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ad. 11. Informacija o ocjenskom kušanju mladih vina iz 2015. godine i dodjela priznanja za zlatna odličja
Prof.dr. Nikola Mirošević informira Skupštinu o organizaciji i ocjenjivanju mladih zadružnih vina berbe 2015. koje je održano 29. siječnja 2016. godine, u prostorijama Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza u Zagrebu, a vina je ocjenjivala komisija u sastavu:     

  • Predsjednik komisije: Zdenko Ivanković
  • Članovi komisije:
  • Branka Franjević,
  • Nikola Mladić,
  • Nikola Mirošević,
  • Mijo Hruškar,
  • Ivica Sever

Dodijeljeno je 9 zlatnih, 36 srebrnih i jedno brončano odličje, te 2 priznanja.

ZAKLJUČAK

Usvaja se informacija o ocjenjivanju mladih zadružnih vina berbe 2015. godine.

Ad.9. Različito

Upravitelj Božo Volić zahvaljuje dosadašnjem predsjedniku Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, Adamu Renduliću na suradnji i radu i predaje mu prigodni poklon povodom odlaska u mirovinu.
Adam Rendulić zahvaljuje svima na suradnji, govori o svom radu, a da je uz Hrvatski poljoprivredni zadružni savez vezan od davne 1974. godine.
Govori o godinama progonstva koje je proveo u Zagrebu i Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom savezu, koji je za vrijeme domovinskog rata bio kuća svim zadrugama i prognanim zadrugarima.
Esad Agić, predsjednik Saveza Skupštine obrtničkih zadruga zahvaljuje Adamu Renduliću na suradnji i ističe da će Adam Rendulić biti pozvan na sjednicu Saveza obrtničkih zadruga na kojoj će mu biti uručeno priznanje.

Završeno u 13:00 sati.

Zapisničar
Anton Matijašević
  Ovjerovitelji zapisnika
 Tomo Haramija
Vladimir Levak



Zapisnik i zbornik radova
Zakon o poljoprivredi - Zoran Vasić
Poljoprivredne zadruge - Mario Arnaut
HCZP - 14 05 2015 - Ilda Stanojević
Proizvođače organizacije - Andreja Martonja Hitrec
Fotografije Donja Stubica



Zagreb, 27. travnja 2015. godine
Ur.br. 238/2015


O B A V I J E S T
o stručnom savjetovanju poljoprivrednih zadruga

Word document : download

Ovim putem Vas obavještavamo da organiziramo stručno savjetovanje poljoprivrednih zadruga, koje će se održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, u Donjoj Stubici, hotel Terme Jezerčica, 21. i 22. svibnja 2015. god.
Za navedeno savjetovanje dostavljamo Vam slijedeći

P R O G R A M   R A D A

četvrtak, 21.05.2015. god.

10.00-11.00

Registracija sudionika

11.00

Otvaranje savjetovanja

11.15

Zakon o poljoprivredi – ministar poljoprivrede ili zamjenica

11.45

Korištenje financijskih sredstava iz EU fondova – Agencija za plaćanja

12.15

Pauza

12.30

Rasprava

13.30

Prezentacija Monografije

14.00

Ručak

20.00

Zajednička večera uz glazbu

petak, 22.05.2015. god.

09.00

Stanje u zadrugarstvu Hrvatske – ravnateljica Centra za zadružno poduzetništvo

09.20

Strategija zadrugarstva – Ministarstvo poduzetništva i obrta

09.50

Proizvođačke organizacije – Ministarstvo poljoprivrede

10.20

Rasprava

11.20

Zaključci savjetovanja

11.30

Organizirani posjet – Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariju Bistricu

Rezervacija:


Hotel Terme Jezerčica

tel:

049/200-605,603

fax:

049/200-601

mob:

091 2863 802

e-mail:

rturniski@terme-jezercica.hr

Dogovorene cijene u hotelu:

  • puni pansion (ručak, večera, spavanje, doručak) – 300,00 kn – 2 krevetna soba
  • puni pansion – 370,00 kn – jednokrevetna soba

U cijenu uračunato:

  • korištenje bazena i vodenog parka
  • korištenje fitnes centra
  • bežični Internet
  • parking za automobile

Za dodatne informacije javiti se na gornje telefone hotela ili organizatoru savjetovanja.
Molimo Vas da na vrijeme rezervirate smještaj.

Napomena:
Molimo Vas da nam telefonski ili e-mailom potvrdite Vašu nazočnost, kako zbog same organizacije tako i zbog POZIVNICA koje se štampaju i budu Vam naknadno dostavljene.

Upravitelj HPZS:
Božo Volić
PredsjednikHPZS:
 Adam Rendulić




IZVRŠNI I NADZORNI ODBOR HRVATSKOG POLJOPRIVREDNOG ZADRUŽNOG SAVEZA PODRŽAO PRIJEDLOG PROGRAMA RADA ZA 2012. GODINU

Word document : download



Pravila PZ usklađena sa Zakonom o zadrugama br 34 od 2011

Word document : download

 


PRAVILA – bez nadzornog odbora

Word document : download


PRAVILA – sa nadzornim odborom

Word document : download




ODRŽAN 2. MEĐUNARODNI ŽETVENI KARAVAN 2011.

U organizaciji Zadružnog saveza Vojvodine, Hrvatskog saveza zadruga i Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, 4. srpnja 2011. održan je 2. međunardoni žetveni karavan 2011.

Manifestacija je započela u mjestu Morović kod Šida u Republici Srbiji, gdje su okupljene pozdravili Radislav Jovanov, predsjednik Zadružnog saveza Vojvodine, Vedrana Stecca, predsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga, Adam Rendulić, predsjednik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, te Nikola Maihajlović, predsjednik Zadružnog saveza Srbije. Karavanu je sve-čano otvorio Ljubiša Dimitrijević ispred Ministarstva poljoprivrede, šumar-stva i vodoprivrede Republike Srbije. Na poljima poljoprivredne zadruge „Graničar“ iz Šida održana je zatim prezentacija žetve najmodernijim kom-bajnima, te konferencija za medije koji su bili zastupljeni u velikom broju.

Identičan program održan je i na poljima poljoprivredne zadruge „Lovas“, koja se ove godine može pohvaliti izuzetno dobrim prinosima pšenice, a također i njezinom kvalitetom. Brojne goste pozdravili su Adam Rendulić, upravitelj zadruge, a također i načelnik općine Stjepan Milas, te župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.

Druženje je završilo prigodnim žetvenim ručkom.

MEĐUNARODNI ŽETVENI KARAVAN 2011.

Branko Žalac




Sjednica Skupštine Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza

Dana 31. ožujka 2011. održana je sjednica Skupštine Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza. Ova, 6. sjednica Skupštine značajna je jer su na njoj izabrana nova tijela Saveza. Tako su u Nadzorni odbor Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza izabrani:

  • Branko Putarek,dipl.iur. - Poljoprivredna zadruga Ivanec, Ivanec
  • Branko Krnjak, dipl. ing. agr. - Poljoprivredna zadruga Čakovec, Čakovec
  • Mladen Milohanić, dipl. ing. agr. -  Poljoprivredno zadružni centar Istra, Pazin
  • Anđelko Balaban, dr. vet. med. -  PZ „Naše selo“, Jagodnjak
  • Marko Bačić, dipl. oec. - Poljoprivredna zadruga „Napredak“, Županja – zamjenik predsjednika

Za predsjednika Skupštine izabran je

ADAM RENDULIĆ, ing. agr.

Rođen u Lovasu, 19.listopada 1947.g., završio 1968.g. Višu poljoprivrednu školu,  sa stručnim zvanjem inženjer poljoprivrede.

Radni odnos započeo 1969.g. u P.Z.Lovas, gdje je obavljao razne poslove, od referenta, tehnologa, upravitelja proizvodnje, te upravitelja zadruge od 1985.g. do danas.

Osim profesionalnog angažmana u P.Z.Lovas, obavlja i razne društvene dužnosti: član Poglavarstva  općine Lovas (3 mandata), član uprave Hrvatskog saveza zadruga, član Izvršnog odbora Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, član vijeća Gospodarske komore Vukovarsko-srijemske županije, član Gospodarsko-socijalnog vijeća Vukovarsko–srijemske županije, član regionalnog Odbora za razvoj pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.




Sajmovi u Bordeauxu

AGRARNE TEHNOLOGIJE 21. STOLJEĆA

Bordoške juhe ili modre galice sjećamo se iz dana kada su naši vinogradi i kleti odisali plavetnilom i davali poseban šarm vinorodnim krajolicima. To zaštitno sredstvo koje je spasilo vinograde i vinogradare u svijetu, dobilo je ime po Bordeauxu, poznatom kao svjetskoj prijestolnici vina, i to davno, pred kraj 19. stoljeća. Bordeaux je i danas ostao centar vina i vinskih tehnologija, tako da se svi profesionalci koji se bave ovim proizvodnjama nalaze svake druge godine u ovom prelijepom gradu na obalama rijeke Garonne, gdje se održava sajam Vinitech.

Početkom prosinca ove godine imali smo prilku posjetiti ovu svjetsku manifestaciju, kojoj se pridružio i sajam SIEFEL.


Vinitech je svjetski sajam za tehnlogije u proizvodnju grožđa i vina, a Sifel je najveći francuski sajam za tehnologije voća i povrća. Uz to na sajmu su predstavljene najnovije tehnologije pakiranja te marketing navedenih proizvodnji. Uz tehnološki dio sajmovi su bili popraćeni nizom stručnih skupova, foruma, okruglih stolova i stručnih posjeta.

U Francuskoj koja je od Italije prošle godine preuzela primat najvećeg svjetskog proizvođača vina sa proizvodnjom od 4,9 milijardi litara vina i koja drži čak 35% svjetskog tržišta vina (za usporedbu, među prvih 10 proizvođača spada još SAD, Španjolska, Argentina, Čile, Južnoafrička Republika, Australija te brzorastuća Kina koja godišnje proizvodi 6,2 miliona tona grožđa, dok se Hrvatska nalazi na 21 mjestu na svijetu), vino je proizvod iznad svih proizvoda.

Zato je bilo i za očekivati da će se Francuska pokazati u najboljem svjetlu na ovom sajmu, posebno stoga što je treći proizvođač voća i povrća u Europi. Za posjetu sajmu također se nije trebalo brinuti. Za njega pokazuju interes ne samo profesionalci iz čitavog svijeta, već i francuski proizvođači vina kojih samo u okolici Bordeaux-a ima oko 14.000.


Ne znamo, da li zbog recesije, ili zbog tehnološke sukladnosti, Francuzi su najveći svjetski sajam vinskih tehnologija Vinitech "vjenčali" sa nešto slabijim sajmom voćara, povrćara te ambalažera i marketing manadžera, tako da je na ogromnom prostoru od 85.000 m2  u zatvorenom dijelu nastupilo više od 1.000 izlagača iz 25 zemalja.

Tu se zaista puno toga moglo vidjeti, čuti i doživjeti.           

Spomenut ćemo samo neke tematske cjeline sajmova.

            a) Za sve sektore:

§  Dostatna kvaliteta za rastuću populaciju. Polazilo se od teze da će u svjetu 2050-te godine živjeti 9 milijardi ljudi, a za njih će na istom poljoprivrednom zemljištu trebati proizvesti 70% više hrane.

§  Sinergija polikultura i fokusiranje na inovacije.

§  Nova praktična rješenja za sve sektore.

b) Pojedinačni sajmovi:

§  Izložba Vinitech sa 4 područja - uzgoj (vinograd), prerada (vinarija), pakiranje i marketing usluge

§  Izložba Sifel sa 2 područja - voće i povrće, njihov uzgoj i prodaja.

Karakteristika je ovih sajmova da daju nagrade za inovacije u pojedinim sektorima, a žiri sačinjavaju vrhunski svjetski stručnjaci iz pojedinih područja. Dodjeljuje se zlatna, srebrna i brončana medalja. Žiri nije imao jednostavan zadatak, jer su predstavljene brojne inovacije iz područja:

  • biljnog materijala, posebno novih sorti grožđa koja daju vina s nižim postotkom alkohola, a otpornije su na gljivične bolesti, traže manju zaštitu, a time i zaštićuju okoliš;
  • analizatori - alati za mjerenje zriobe grožđa, voća i povrća;
  • analizatori sazrijevanja vina i količine tanina u bariku;
  • softveri za optimalnu koncentraciju fungicida, herbicida i pesticida;
  • softveri za meteorološka izvješća o optimalnom prskanju;
  • softveri za optičku kontrolu berbe grožđa, sortiranje grožđa i uklanjanja biljnih ostataka koji omogućavaju kombajnima berbu od 70-100 tona po satu;
  • električni pogona alata za voćnjake i vinograde (škara i pila) sa snagom motora koja je poboljšana do te mjere da se baterije mogu puniti putem solarne energije;
  • hibridni i potpuno električni traktori i kosilice;
  • nove membranske tehnike za stabilizaciju šećera i kiselina u vinu, te mikrobiološke tehnike filtracije;
  • inovacije u pakiranju i pakiranje kao odgovor na potrebe potrošača kroz opremu koja omogućava konzumiranje vina u kafićima, a prikazuje sve podatke o vinu;

Uz tehnički dio popratne manifestacije su imale tri dijela:

§  rasprave novinara i profesionalaca;

§  susrete i razgovore profesionalaca i znanstvenika o aktualnim pitanjima i znanstvenim temama;

§  tematske radionice i forume ideja.

Da sve ne bi ostalo samo na sajamskoj atmosferi, organizator je svaki dan sajma organizirao terenske posjete, obilazak vinograda i vodećih chateoxima, zadrugma i poljoprivrednim gospodarstvima. Posjete su vodili vrhunski profesionalni iz svih sektora, tako da su se u praksi mogle vidjeti inovacije u tehnologiji i opremi, kontroli kvalitete, sljedivosti, liječenju vina i rješavanju problema otpadnih voda.

Znanstvenici su također imali priliku da prezentiraju svoje rezultate i to na međunarodnoj konferenciji Mondiaviti koja je organizirana u suradnji sa Francuskim institutom vinove loze. Jedna od brojnih, atraktivnih tema bila je uzgoj suvignona sa manje alkohola i njegov put od loze do boce.

Na sajmu nisu bili zaboravljeni ni mali proizvođači. Vjerojatno polazeći od povjesne činjenice da vinograd traži slugu a ne gospodara, proizvođači opreme natjecali su se u tome, kako da olakšaju rad na malih gospodarstvima, prikazujući specijalne alate te polifunkcionalne mini traktore za vinograde, voćare i povrćare.


Za posjetioce iz Hrvatske, pored upoznavanja sa nizom stručnih znanstvenih sadržaja, bio je posebno važan, sastanak na kojem su bili nazočni  Zlatko Salaj, direktor Bjelovarskog sajma, Christine Pecastaingts, direktorica Interco Aquitane, vladine agencije za regionalni razvoj, koja realizira prograne za međunarodnu suradnju i razvoj,  Olivier Medros, delegat francuske vladine udruge Promosalons koja ima sjedište u Hrvatskoj za regiju jugoistične Europe i Branko Žalac predstavnik Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza.         

Na sastanku je predstavljen Bjelovarski sajam i njegove razvojne inicijative. Razmotrene su mogućnosti suradnje između sajma u Bjelovaru i sajma u Bordeax-u, transfera tehnologije i mogućnost zajedničkih projekata za korištenje pred-pristupnih fondova Europske unije, u kojima bi sudjelovalo više partnera. Direktorica agencije Interco Aquitane sa zadovoljstvom je prihvatila poziv da posjeti Hrvatsku, Bjelovarski sajam i Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Na kraju valja konstatirati da su ovakva stručna putovanja nesporno korisna i polifunkcionalna. Na žalost, sa njih obično dolazimo sa spoznajom činjenice o našoj maloj zemlji (koja ipak drži respektabilno 21 mjesto u proizvodnji vina u svijetu) u kojoj vlada nedostatak suvremenih tehnologija i velika razjedinjenost u svim VVV sektorima.

Iako smo ulagali velike napore da sajam posjete barem neki predstavnici zadruga iz ciljanih djelatnosti, nismo u tome uspjeli. Sve to ukazuje na vrijeme, okolnosti i prostor u kojem živimo.

                                                                      Branko Žalac


 

Pošaljite e-mail na adresu webmaster@pcart.hr za pitanja ili komentare o ovoj WEB stranici.
Copyright © 1998-2008 Hrvatski poljoprivredni zadružni savez, Amruševa 8
hpzs@inet.hr / Posljednja promjena: 11.01.2017 . /